Dok traje rasprava o "Za dom spremni", podsjetimo na Tuđmanov stav iz 1992.: "Svijet to ne može prihvatiti"

U jeku ponovno rasplamsale javne rasprave o pozdravu "Za dom spremni", u javnosti se ponovno pojavila snimka intervjua prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana iz 1992. godine, u kojem je iznio jasan i nedvosmislen stav o korištenju ustaških simbola u Domovinskom ratu.

Gostujući kod Romana Bolkovića, Tuđman je, upitan zašto zanemaruje doprinos postrojbi HOS-a, istaknuo kako su takva obilježja bila jedna od glavnih prepreka za međunarodno priznanje Hrvatske.

"Meni je jasno da je među tim mladićima bilo i hrvatskih fanatika, hrvatskih ljudi koji su imali hrvatske ideale, ali je začuđujuće da nasjedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata. Što bi bilo od Njemačke da se nastavila na smeđekošuljaškim i crnokošuljaškim tradicijama?" upitao je tada Tuđman.

Svoj je stav dodatno pojasnio vanjskopolitičkim kontekstom. "To je bila jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske, to je nešto što svijet ne može prihvatiti, jer današnji svijet se gradi na načelima one antifašističke koalicije, traži se demokratski poredak", zaključio je.

Ovaj povijesni stav prvog predsjednika nudi važan kontekst za današnju debatu o pozdravu koji svoje porijeklo vuče iz ustaškog pokreta, saveznika fašističke Italije i nacističke Njemačke. Iako su ga u Domovinskom ratu koristile postrojbe HOS-a, pitanje je li time "iskupljeno" njegovo izvorno naslijeđe i danas, više od 30 godina kasnije, duboko dijeli hrvatsko društvo.