Ekskluzivno: Otkriveno što Trump i Associated Press skrivaju od javnosti!

Zašto je Trump "otjerao" AP iz Bijele kuće?

Znam, zvuči nevjerojatno, zar ne? Prije svega, da razjasnimo zašto je uopće došlo do ovakve situacije. Associated Press je podnio tužbu još u veljači. A zašto? Zato što im je Bijela kuća ograničila pristup. Razlog je, priznat ćete, poprilično neobičan: AP je u svom izvještavanju nastavio koristiti naziv "Meksički zaljev", iako ga je Trump preimenovao u "Američki zaljev". Zvuči kao iz nekog filma, zar ne? AP se drži svojih stilskih pravila koja kažu da se to ime koristi više od 400 godina i da će ga se kao globalna novinska agencija držati. Iako priznaju i Trumpovo novo ime.

Sudska borba: Tko je u pravu?

E sad, tu kreće prava zavrzlama. Prvi sud, onaj okružnog suca Trevora McFaddena (kojeg je zanimljivo imenovao upravo Trump tijekom svog prvog mandata), presudio je u travnju da Trumpova administracija mora dopustiti novinarima AP-a pristup Ovalnom uredu, Air Force Oneu i ostalim događajima u Bijeloj kući. McFadden je zaključio da ako Bijela kuća otvara svoja vrata nekim novinarima, ne može isključiti druge samo na temelju njihovih stavova ili načina izvještavanja. To ima smisla, zar ne? Ako otvoriš vrata, otvoriš ih svima.

Međutim, stvari su se zakomplicirale ovog petka. Američki žalbeni sud je privremeno blokirao tu odluku. Sudac Neomi Rao, kojoj se pridružio sudac Gregory Katsas (koji je također Trumpov imenovanik), napisala je da presuda nižeg suda "zadire u predsjednikovu neovisnost i kontrolu nad njegovim privatnim radnim prostorima". Praktično su rekli da će Bijela kuća vjerojatno na kraju i pobijediti u ovom sporu. Zamislite, dakle, suci koje je imenovao Trump, podržavaju Trumpovu odluku. Slučajnost? Možda, a možda i ne.

Sloboda tiska pod upitnikom?

Nije se svima svidjela ovakva presuda žalbenog suda. Sutkinja Cornelia Pillard, koju je imenovao Barack Obama, nije se složila s odlukom svojih kolega. Ona je rekla da se presuda ne može uskladiti s "bilo kakvim razumnim razumijevanjem uloge slobodnog tiska u našoj ustavnoj demokraciji". I to je ključno pitanje, zar ne? Koliko slobode mediji trebaju imati, pogotovo kad je riječ o pristupu visokim dužnosnicima?

Odvjetnici AP-a tvrde da ova nova politika krši Prvi amandman Ustava, koji štiti prava na slobodu govora. S druge strane, Trumpovi odvjetnici kažu da predsjednik ima apsolutnu diskreciju koga će pustiti u "osjetljive prostore" i da Ustav ne zabranjuje predsjedniku da uzme u obzir "prethodno izvještavanje" novinara. Zvuči kao da je "prethodno izvještavanje" u ovom slučaju samo izlika, ali dobro.

Što to znači za nas i za vijesti?

Ovo je situacija koja utječe na sve nas. Agencije poput AP-a, Reutersa i Bloomberga su ključne jer su one te koje u stvarnom vremenu prenose izjave predsjednika i druge važne vijesti. Na njih se oslanjaju mnogi drugi mediji, uključujući i lokalne novinske organizacije koje nemaju svoje dopisnike u Washingtonu, kao i globalna financijska tržišta. Ako se novinske agencije počnu isključivati ili im se ograničava pristup, to bi moglo značajno utjecati na protok informacija.

AP je optužio Trumpovu administraciju da je čak i nakon prve presude nastavila isključivati njihove novinare, pa čak i ograničavati pristup svim novinskim agencijama. To samo pokazuje koliko je situacija napeta i koliko je teško doći do neometanih informacija.