Lažne vijesti u politici Zorana Milanovića prema BiH: Razbijanje mita ili nova dezinformacija?

Zamislite situaciju: baš na dan kada Hrvatska obilježava važan datum osnivanja svojih oružanih snaga, na toj proslavi iznenada saznate da su u Hrvatskoj navodno podignute optužnice protiv hrvatskih generala zbog operacije "Oluja". Zvuk odjekuje u medijima, a reakcije su podijeljene – od šokiranih do znatiželjnih. No, kako je sve to zapravo počelo? I je li to samo obična politika ili nešto više? Hajde da zajedno razmotrimo što se zaista događa i kako se u toj priči miješaju lažne vijesti, politika i međunarodni odnosi.

Milanovićeva politika i njezina kontradikcija s Europskom unijom

Kad je Zoran Milanović, hrvatski predsjednik, na proslavi Dana oružanih snaga tvrdio da su preko noći u Hrvatsku stigle optužnice protiv hrvatskih generala iz BiH, mnogi su ostali zatečeni. Čak je i njegovo okruženje odmah reagiralo demantirajući te navode. No, prije nego što kliknemo "klaun" na Milanovićeve tvrdnje, pitajmo se – zašto je to napravio? Je li mu to bio način da pojača svoj imidž borca za nacionalne interese ili jednostavno pokušaj destabilizacije odnosa s Bosnom i Hercegovinom?

Prema informacijama od 2. svibnja, koje su stigle iz sarajevskog Tužiteljstva, nikakve optužnice protiv hrvatskih generala nisu poslane u Hrvatsku. Iako je Milanović bio siguran u svoju tvrdnju, činjenice su ipak pokazale drukčije. U politici, znate i sami, ponekad je lakše istupati s tvrdnjama koje izazivaju reakciju, nego sa stvarnim činjenicama koje zahtijevaju odgovornost i preciznost.

Lažne vijesti kao oružje i upozorenje na opasnost dezinformacija

Kad je Milanović izjavio da su optužnice stigle iz Sarajeva, razlog je bio očigledan – izazvati reakciju, izazvati sukob, zadržati pažnju javnosti. Međutim, ovaj slučaj pokazuje kako lažne vijesti mogu jednako tako utjecati na odnose između država kao i pravi problemi. Posebno je opasno kad politiku vode informacije koje nisu provjerene ili jednostavno nisu istinite.

Ovdje je zanimljivo ispričati i priču o Siniši Hajdaš Dončiću, koji je na predizbornoj tribini u Dubrovniku prozvao vladu za "harangu iz Sarajeva". Često se zaboravlja da je medijska scena prepuna pojedinaca i političara koji koriste lažne vijesti kao oružje, a njihova snaga i utjecaj mogu biti jednako veliki kao i pravi politički potezi. Ponekad je teško razlikovati što je istina, a što samo reklama ili politička manipulacija.

Politika prema BiH: mogući razlozi i opasnosti

Ono što je posebno zabrinjavajuće jest stanje odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Hrvatska je uvijek isticala važnost zaštite prava svojih Hrvata u BiH, kao i želju za euroatlantskom integracijom susjedne države. No, Milanovićeva retorika, koja uključuje često i skeptične stavove prema proširenju NATO-a ili Europske unije, narušava taj načelni cilj.

Na primjer, Milanović je nedavno izjavio kako je od donošenja svojih uvjerenja o širenju NATO-a "vrijeme da se obustavi dalje širenje", time dodatno polarizirajući situaciju. To je u suprotnosti s politikom premijera Plenkovića, koji, baš suprotno, zagovara aktivnije uključivanje BiH u NATO i Europsku uniju. Ovakav raskol u politikama dovodi do zbunjenosti i otežava formiranje jasne politike prema susjednoj zemlji.

Uostalom, vrlo je važno shvatiti da je jedan od ključnih zadataka demokratske stabilnosti Bosne i Hercegovine njena europska integracija. To je jedini put da zemlja postane stabilna, funkcionalna i mirna. Kada lideri poput Milanovića s vremena na vrijeme „zavrte“ retoriku koja ide u smjeru opstrukcije proširenja ili kriminalizacije susjeda, to slijedi opasnost da se na dugoročnoj razini zaustavi razvoj regionalne stabilnosti.

Zašto je važna suradnja, a ne podjele

Zamislimo na trenutak da Hrvatska i BiH uspostave jasan, zajednički stav o prioritetima – zaštiti svojih interesa i promicanju zajedničkog napretka. Tada bi bilo lakše rješavati svakodnevne probleme i jačati međusobne odnose. No, nažalost, često u hrvatskoj politici, pogotovo na razini visokih dužnosnika, prevladava retorika sukoba, optužbi i često – lažnih vijesti.

Primjerice, izjave o "sarajevskim optužnicama" iako su demantirane, još uvijek odjekuju u javnosti, podgrijavajući sumnju i nepovjerenje. To je kao da pokušavate prodati nepostojeći proizvod, a ljudi i dalje glasno govore o tome kao da je to realnost. Takve stvari ne doprinose razvoju stabilne i procvjetale regije.

Što mi možemo naučiti iz ovog primjera?

Ako želimo bolju budućnost za Hrvatsku i BiH, važno je da se političari drže faktora i ne puštaju lažne vijesti da ih vode. Nikada ne bi smjeli dopustiti da dezinformacije utječu na odnose između država ili na sigurnost naših ljudi. Pravda i istina moraju biti prvi prioritet.

Također, važno je imati na umu da je politika prema susjedima onaj ogledalo koje odražava našu unutarnju zrelost. Ako mi razgovaramo opasnim simplificiranim narativima, ako koristimo lažne vijesti, teško da će se odnosi popraviti ili ostvariti napredak.

Zaključak

Na kraju, ostaje pitanje: koje poruke šaljemo svijetu kada naši najvažniji ljudi koriste lažne vijesti kao oruđa? Hoćemo li dozvoliti da takve dezinformacije igraju veliku ulogu u oblikovanju naše budućnosti ili ćemo se odlučiti za istinu, razumijevanje i suradnju?

Siguran sam da svi želimo bolju i sigurniju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i regiju u cjelini. A temelj toga je upravo istina i odgovornost. Što vi mislite o tome? Podijelite svoje mišljenje i ideje. Vrijeme je da počnemo govoriti s činjenicama, a ne s neistinitim pričama koje nam se nameću iz raznih kutaka.