Na današnji dan otvorena Klasična gimnazija u Zagrebu: 418 godina obrazovne tradicije
3. lipnja 1607. godine, u Zagrebu je svečano otvorena Klasična gimnazija, najstarija srednja škola u Hrvatskoj koja neprekidno djeluje više od četiri stoljeća. Osnovana od strane isusovaca, ova gimnazija postala je temelj humanističkog obrazovanja u Hrvatskoj. Osnutak i isusovačko razdoblje (1607. – 1773.) Gimnazija je osnovana na inicijativu zagrebačkog gradskog poglavarstva,
Zadnja nadopuna: 03.06.2025
1 min
Sadržaj
3. lipnja 1607. godine, u Zagrebu je svečano otvorena Klasična gimnazija, najstarija srednja škola u Hrvatskoj koja neprekidno djeluje više od četiri stoljeća. Osnovana od strane isusovaca, ova gimnazija postala je temelj humanističkog obrazovanja u Hrvatskoj.
Osnutak i isusovačko razdoblje (1607. – 1773.)
Gimnazija je osnovana na inicijativu zagrebačkog gradskog poglavarstva, uz suglasnost Hrvatskog sabora i posebnu podršku bana Ivana II. Draškovića. Isusovci Ivan Žanić i Petar Vragović stigli su u Zagreb krajem listopada 1606. godine, a nakon osam mjeseci priprema, škola je svečano otvorena na blagdan Duhova, 3. lipnja 1607. godine. Prvi ravnatelj bio je Ivan Žanić, a u prvoj godini upisano je 260 učenika.
Svečanost otvorenja obilježena je izvedbom latinske drame "Actio comica", u kojoj su mladi glumci slavili ljepote domovine. Ova tradicija dramskog izraza na latinskom jeziku održava se i danas.
U početku, isusovci su stanovali u drvenom kolegiju, a nastava se odvijala u iznajmljenim prostorijama. Nedostatak odgovarajuće zaklade bio je izazov za financiranje škole.
Poznati učenici i profesori
Kroz više od četiri stoljeća postojanja, Klasična gimnazija u Zagrebu iznjedrila je brojne istaknute ličnosti hrvatske znanosti, kulture, politike i književnosti. Među njezinim najpoznatijim bivšim učenicima nalaze se biskup Josip Juraj Strossmayer, književnik August Šenoa, jezikoslovac Vatroslav Jagić, pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević, kao i Miroslav Krleža, jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Među profesorima se ističu imena poput Franje Račkoga, povjesničara i političara, te Bogoslava Šuleka, poznatog jezikoslovca i leksikografa.
Zahvaljujući ovim uglednim osobama i njihovom doprinosu, gimnazija je stekla ugled intelektualnog i kulturnog središta koje i danas njeguje duh klasične naobrazbe.
Razvoj i suvremeno djelovanje
Danas je Klasična gimnazija smještena u zgradi izgrađenoj 1932. godine u Križanićevoj ulici 4a. Svojim motom "Patria, Humanitas, Officium, Fides" (Domovina, Humanost, Dužnost, Vjera), gimnazija nastavlja promicati klasično obrazovanje i humanističke vrijednosti.