Na današnji dan počinjen Sarajevski atentat: Povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata

0:00

/136.043417

1×

28. lipnja 1914. godine u Sarajevu je izvršen atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda, prijestolonasljednika Austro-Ugarske, i njegovu suprugu vojvotkinju Sofiju, što se smatra jednim od ključnih trenutaka u povijesti koji je doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata.

Tko je stajao iza atentata?

Atentat je izveo Gavrilo Princip, član tajne revolucionarne organizacije Mlada Bosna, uz logističku potporu jugoslavenskih nacionalista iz tajne mreže poznate kao Crna ruka. Cilj im je bio osloboditi Bosnu i Hercegovinu od austro-ugarske vlasti i potaknuti stvaranje jugoslavenske države.

Dramatični trenutak na ulicama Sarajeva

Tog jutra, vojvoda i vojvotkinja su se vozili otvorenim automobilom kroz grad, kada je prethodni pokušaj atentata bombom propao. Nakon što je automobil skrenuo pogrešno na preporuku vozača, Princip je imao priliku prići i s bliske udaljenosti ispucati smrtonosne hitce u par. Franjo Ferdinand i Sophie su ubrzo preminuli.

Odjeki atentata

Atentat je poslužio Austro-Ugarskoj kao izgovor za objavu rata Srbiji 28. srpnja 1914. godine, što je izazvalo lančanu reakciju savezništava i sukoba među velikim europskim silama. Taj niz događaja – poznat kao Julijska kriza – doveo je do izbijanja Prvog svjetskog rata.

U Sarajevu su nakon atentata izbili antisemitski i anti-srpski nemiri, što dodatno pogoršalo etničke tenzije u regiji.

Zašto ovaj dan i dalje ima važnost?

Ovaj događaj već više od sto godina simbolizira kritičnu prekretnicu u globalnoj povijesti. Pokazuje kako pojedina akcija, izazvana političkim i nacionalnim tenzijama, može pokrenuti niz događaja koji dovode do najmračnijeg i najsmrtonosnijeg sukoba u povijesti čovječanstva.

Sarajevski atentat i danas je predmet brojnih studija, filmova i povijesnih analiza, jer njegovo nasljeđe nadilazi lokalne dimenzije i postaje upozorenje o opasnostima nacionalizma, ekstremizma i političke eskalacije.