Na današnji dan potpisan Vidovdanski ustav: Prvi ustav Kraljevine SHS

0:00

/114.22125

1×

28. lipnja 1921. godine, donesena je Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prvi ustav nove države, poznat kao Vidovdanski ustav.

Nazvan po vjerskom prazniku Vidovdanu, ovaj dokument postavio je temelje za ustavnu, parlamentarnu i nasljednu monarhiju, te definirao Kraljevinu kao unitarnu državnu zajednicu triju naroda s jedinstvenim službenim jezikom.

Temeljne odredbe

Vidovdanski ustav propisao je strogi centralizam, dijeleći državu na 33 oblasti (nazvane po najvećim gradovima nekog područja), dok je zakonodavnu vlast dijelio između kralja i jednodomne Narodne skupštine, a izvršnu provodio kroz odgovorne ministre.

Kontroverze i slabosti

Iako je ustav usvojen, većina parlamentaraca bila je samo minimalna, uz 223 glasa za, 35 protiv i 161 suzdržana. Ustav je bio centraliziran, kralj je zadržao jake ovlasti, a složeno nacionalno pitanje ostavljeno neriješenim.

Zašto 28. lipnja i Vidovdan?

Datum je izabran namjerno – padao je na Vidovdan, praznik Svetog kneza Lazara, koji simbolizira ideju patriotske žrtve i jedinstva naroda. Time je ustav dobio dodatnu simboliku, povezujući političku odluku s povijesnom i duhovnom tradicijom, te naglašavajući težnju za nacionalnom kohezijom.

Kraj ustavne ere i nasljednik

Vidovdanski ustav vrijedio je do 6. siječnja 1929. godine, kad ga je kralj Aleksandar suspendirao i uveo režim šestosiječanjske diktature. Sve do tada, čvrsto je utjecao na oblikovanje političkog, gospodarskog i pravnog sustava Kraljevine.