Na današnji dan preletio prvi dirižabl preko Atlantika
0:00/187.0091251× 6. srpnja 1919. godine, britanski zračni brod R-34 uspješno je preletio Atlantski ocean – osam godina prije poznatog Lindberghovog povijesnog leta zrakoplovom. Bio je to ključni trenutak u povijesti zračnog prometa i vrhunac ere dirižabla. Doba dirižabla: kada su nebom vladali brodovi lakši od zraka U prvim
Zadnja nadopuna: 06.07.2025
2 mins
Sadržaj
6. srpnja 1919. godine, britanski zračni brod R-34 uspješno je preletio Atlantski ocean – osam godina prije poznatog Lindberghovog povijesnog leta zrakoplovom. Bio je to ključni trenutak u povijesti zračnog prometa i vrhunac ere dirižabla.
Doba dirižabla: kada su nebom vladali brodovi lakši od zraka
U prvim desetljećima 20. stoljeća, dok je zrakoplovna tehnologija bila još u razvoju, nebo su osvajali dirižabli – golemi baloni punjeni vodikom, koji su oblikom podsjećali na cigaru. Posebno su se isticali zeppelini, njemačke letjelice koje su nudile luksuzan, miran i dugotrajan let.
Njemački izumitelj Ferdinand von Zeppelin osnovao je 1909. prvu svjetsku zrakoplovno-prijevozničku tvrtku – DELAG. U samo nekoliko godina, do izbijanja Prvoga svjetskog rata, ta je kompanija prevezla čak 40 tisuća putnika, što govori o popularnosti i praktičnosti tih letjelica.
Versailles zabranio zeppeline, Britanci preuzeli inicijativu
Nakon rata, Versailleski ugovor zabranio je Njemačkoj razvoj novih dirižabla, otvarajući prostor Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u da se uključe u utrku. Upravo su Britanci 6. srpnja 1919. postigli povijesni uspjeh: zračni brod R-34 prvi je preletio Atlantik, u oba smjera, čime je ispisana nova stranica u povijesti zrakoplovstva.
Taj je let bio golemo tehničko postignuće – dirižabl je letio više od 100 sati, prelazeći udaljenost između Škotske i Long Islanda, New York. Bio je to prvi let zračnog vozila s posadom koji je prešao ocean, dugih 8 godina prije Charlesa Lindbergha, koji je to isto učinio zrakoplovom 1927. godine.
Kraj snova: tragedije i eksplozije donijele kraj zračnim brodovima
Iako su bili luksuzni i dojmljivi, dirižabli su imali i veliki nedostatak – opasni zapaljivi vodik. Brojne nesreće s kobnim posljedicama, uključujući i u Velikoj Britaniji i SAD-u, dovele su do gašenja mnogih programa.
S druge strane, u Njemačkoj se Hugo Eckener, nasljednik Zeppelina, nije predavao. Pod njegovim vodstvom, “Graf Zeppelin” postao je simbol sigurnosti i uspjeha – prevezao je preko milijun kilometara, uključujući i spektakularan let oko svijeta 1929. godine.
Kobni kraj: eksplozija Hindenburga
No sve je stalo 6. svibnja 1937., kada je Hindenburg, najveći i najslavniji dirižabl, eksplodirao prilikom slijetanja u SAD-u. Tragedija je odnijela 36 života i označila kraj ere zračnih brodova.
Iako su kasnije konstruirani novi dirižabli s neopasnim helijem, za njih više nije bilo tržišta – zrakoplovi, strojevi teži od zraka, brzo su preuzeli globalnu dominaciju.