Na današnji dan preminuo kontroverzni svećenik i povjesničar Krunoslav Draganović
0:00/152.5166251× 3. srpnja 1983. godine, umro je Krunoslav Draganović, katolički svećenik, povjesničar i jedan od najkontroverznijih osoba u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Njegovo ime izaziva burne reakcije i danas, osobito zbog njegove uloge nakon Drugog svjetskog rata, kao i povezanosti s ustaškim režimom i tzv. „štakorskim kanalima“
Zadnja nadopuna: 03.07.2025
2 mins
Sadržaj
3. srpnja 1983. godine, umro je Krunoslav Draganović, katolički svećenik, povjesničar i jedan od najkontroverznijih osoba u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Njegovo ime izaziva burne reakcije i danas, osobito zbog njegove uloge nakon Drugog svjetskog rata, kao i povezanosti s ustaškim režimom i tzv. „štakorskim kanalima“.
Životopis i svećeničko djelovanje
Krunoslav Draganović rođen je 30. listopada 1903. godine u Bosanskom Brodu. Nakon školovanja i zaređenja za svećenika, nastavio je studije u Rimu gdje je doktorirao teologiju i crkveno pravo. Bio je vrlo obrazovan, govorio je više jezika i bio cijenjen u crkvenim i akademskim krugovima.
U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH) bio je angažiran na raznim crkvenim i diplomatskim poslovima, a posebno se isticao kao tajnik hrvatskog Crvenog križa. Međutim, upravo iz tog razdoblja dolazi i većina kontroverzi koje će ga pratiti do kraja života.
Uloga nakon Drugog svjetskog rata
Nakon pada NDH, Draganović je ostao u Rimu, gdje je neko vrijeme djelovao unutar hrvatskog Papinskog zavoda sv. Jeronima. Upravo se iz tog vremena veže za organizaciju bijega ratnih zločinaca, uključujući i poznate ličnosti ustaškog režima, što je kasnije nazvano "štakorski kanali". Navodno je pomagao u bijegu prema Latinskoj Americi, uključujući i bijeg Antu Pavelića u Argentinu.
Zbog tih aktivnosti, jugoslavenske vlasti su ga tražile desetljećima, no on se iz Italije vratio u Jugoslaviju tek 1967. godine, pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima. Smatra se da je bio izručen ili je postigao dogovor s jugoslavenskim vlastima.
Život u Jugoslaviji i smrt
Po povratku u zemlju, živio je u Sarajevu, navodno pod nadzorom vlasti. Više nije javno istupao niti se politički angažirao. Umro je 3. srpnja 1983. godine u Sarajevu, a pokopan je tiho i bez velikog medijskog odjeka.
Naslijeđe i kontroverze
Draganović ostaje jedna od najtajanstvenijih i najkontraverznijih ličnosti hrvatske povijesti. Za neke, bio je patriot i crkveni diplomat, za druge pomagač zločinaca i čovjek sumnjivih motiva.