Pet ključnih preporuka Europske komisije za Hrvatskoj: Što nam stoji na putu prema boljoj budućnosti

Zamislite da sjedite na kavi s prijateljem i pričaš mu najnovije vijesti iz Europe. Upravo smo čuli kako je Europska komisija u proljetnom paketu Europskog semestra izbacila pet preporuka za Hrvatsku. Ne brinite, ovo nije još jedna dosadna uredba, već prilika za poboljšanja koja bi mogla promijeniti našu zemlju nabolje. Jeste li se ikada pitali što nam Europska unija zaista želi pomoći? Hajde da zajedno razjasnimo što točno piše u tim preporukama i kako nam mogu koristiti.

Ubrzati provedbu plana oporavka i otpornosti te povećati ulaganja u obranu

Prvo i najvažnije, Europska komisija želi da Hrvatska žurno dovrši svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti. Znači, da se sve važne reforme i projekti što prije zaključaju. Zašto je to bitno? Jer što brže ispunimo sve uvjete, brže ćemo dobiti sredstva koja nam mogu pomoći u razvoju i otpornosti nakon svega što nas je zadesilo u posljednje vrijeme. Pritom se posebno ističe ulaganje u obranu. Komisija je preporučila našem Vijeću da odobri korištenje tzv. nacionalne klauzule. To nam omogućuje da povećamo izdvajanja za vojne snage i obrambene projekte do maksimalno 1,5 posto BDP-a godišnje, i to od 2025. do 2028. godine, bez straha od automatskog kažnjavanja zbog kršenja pravila. Sada, zamislite, to je kao da imate kredit kod prijatelja, a on vam kaže – možeš dodatno posuditi, samo nemoj da me kasnije zaboraviš. To nam daje priliku da čvršće i slojevitije pokažemo svoju spremnost na obranu i sigurnost.

Poticanje provedbe reformi i ubrzanje procesa prema europskim rokovima

Druga preporuka odnosi se na urgentno izvršavanje svih reformi iz našeg plana za oporavak dok je vrijeme. Ova je priča posebno zanimljiva jer je rok za završetak svih ključnih koraka 31. kolovoza 2026., a prema Europskoj komisiji, sve reforme moraju biti spremne do tada – bez iznimki. Usprkos tome, Europski parlament razmišlja o produženju tih rokova, ali Europska komisija je jasna: takvog odlaganja neće biti. To je kao kada si želiš case s poslom i, ako želiš uspjeti, moraš raditi korak po korak, a ne odgađati. Stoga, Hrvatska treba fokus na dovršavanje reformi ili njihovo trenutačno odustajanje od onih koje ne možemo stići – bolje ići s onim što je realno, nego naginjati praznim riječima.

Rješavanje fragmentacije u istraživanju i obrazovanju te poticanje istraživačkog razvoja

Treća preporuka je kao da nam mama kaže da spojimo igračke jer će sve biti jednostavnije – dakle, rješavanje fragmentacije u javnim istraživačkim institucijama i sveučilištima. Predlažu se spojili tamo gdje je moguće, da bi se povećali kapaciteti za istraživanje i razvoj. To znači više novca za poduzetnike, veći pristup financiranju i olakšano ulaganje u tržište kapitala, putem obveznica ili lakšeg uvrštavanja na burzu. Čak se savjetuje i jačanje lokalne uprave, jer ako spajamo općine i funkcije, možemo napraviti efikasnije i brže promjene. Zamišljate li da bi hrvatski istraživači i znanstvenici mogli biti poput europskih? Upravo to želi EU – da se naš inovacijski vrt proširi i da zavoli otkrića.

Smanjenje visokih cijena električne energije za naše poduzetnike

Pa, tko ne želi nižu struju za poslovanje? Europska komisija ističe da su hrvatske cijene električne energije treće najviše u Europi za industriju, što našim tvrtkama stavlja na kušnju njihovu konkurentnost. Zato preporučuju da žurno ubrzamo razvoj obnovljivih izvora energije, posebno solarnih kapaciteta. To bi, kažu, moglo znatno smanjiti troškove i povećati udio solarne energije u našem ukupnom proizvođaštvu struje, koji je danas manji od 6 posto. Također, predlažu pojednostavljenje dozvola za projekte poput sunčanih elektrana na stambenim zgradama i ubrzanje ugradnje pametnih brojila. Sjećate li se kada ste zadnji put ponosno izabrali solarni panel za svoj dom? E pa, moguće je da će to uskoro biti češća praksa, ako ove preporuke prođu.

Energetski projekti i održivi promet – ključ budućnosti

I još jedna stvar koja će nas učiniti zelenijima i ekonomičnijima. Komisija predlaže da ubrzamo projekte za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, primjerice, toplinske pumpe ili željeznički promet. Zamisli, samo što ne bismo ukinuli one stare dizel trube i zamijenili ih vlakovima ili električnim autima. Slični koraci mogu nam pomoći ne samo u štednji na računima, nego i u očuvanju okoliša. A da ne spominjemo da je to odlično za zdravlje i kvalitetu života.

Rješavanje problema radne snage i socijalne sigurnosti

Posljednja, ali ne i manje važna preporuka, odnosi se na problem nedostatka radne snage. Kažu da bi Hrvatska trebala ukloniti sve prepreke za ulazak na tržište rada – da bismo imali više liječnika, inženjera i svih onih koji nam trebaju da bi zemlja išla naprijed. U planu je i povećanje socijalnih naknada, uključujući mirovine, kako bismo smanjili siromaštvo i nejednakost. I, da, vrlo je važno ulagati u zdravstvo i digitalne usluge, jer će time svaki čovjek imati pristup skrbi, bilo u kući ili u bolnici. Zamislite da imate pristup svim bolničkim informacijama iz svog doma – zamislite koliko bi to olakšalo život.

Zaključak

Iz svega ovoga jasno je da Europska komisija vidi Hrvatsku kao zemlju punu potencijala i šansi za rast. Ako uspijemo brzo i efikasno okrenuti te preporuke, mogli bismo očekivati bolju, sigurniju i zeleniju budućnost.