Ovo su rezultati prošle ankete: Većina Hrvata ateisti

0:00

/186.300125

1×

Prema nedavnoj anketi objavljenoj na portalu Fokus24, ispitanici iz Hrvatske različito pristupaju vjeri – od iskrene posvećenosti religijskim pravilima do otvorenog nevjerovanja. Rezultati otkrivaju značajan jaz između uvjerenja i stvarne vjerske prakse.

Prema nedavnoj anketi objavljenoj na portalu Fokus24, ispitanici iz Hrvatske različito pristupaju vjeri – od iskrene posvećenosti religijskim pravilima do otvorenog nevjerovanja. Rezultati otkrivaju značajan jaz između uvjerenja i stvarne vjerske prakse.

Vjera i život u skladu s pravilima

Drugi najveći postotak ispitanika – njih 29% – izjavilo je da „vjeruje u Boga i živi u skladu s religijskim pravilima”. Ovo ukazuje na snažnu povezanost između vjerskog uvjerenja i svakodnevnog ponašanja, uključujući redovito sudjelovanje u sakramentima, molitvu i poštovanje crkvenih obaveza.

Vjera bez striktne prakse

U skupini ispitanika koji priznaju vjeru, 7% vjeruje u Boga, ali ne slijedi religijska pravila u svakodnevnom životu. To su osobe koje prihvaćaju postojanje duhovnog, ali ne pridaju važnost redovitim obredima ili crkvenim aktivnostima.

Duhovna neodređenost – agnosticizam

Postotak onih koji se izjašnjavaju kao “agnostici” iznosi 14%. Ovi ispitanici prepoznaju moguću egzistenciju nečeg natprirodnog ili božanskog, no istodobno izražavaju sumnju i nedostatak čvrstog uvjerenja – razvijeniji stav prema teološkim pitanjima.

Jasni nesvjedočnici – ateisti

Najbrojnija skupina – čak 50% ispitanika – izjašnjava se kao ateisti, izjavljujući: „Ne vjerujem u Boga.” Ovaj podatak pokazuje da je javno nevjerovanje snažno zastupljeno u populaciji, a čini gotovo polovicu ispitanika.

Što ovi rezultati znače?

• Vjerska identifikacija: Iako većina Hrvata iskazuje vjeru na neki način (ukupno 36%), samo mali dio (29%) u potpunosti živi prema religijskim pravilima.
• Rast sekularnosti: Pažljivo promatranje pokazuje da se sekularni stav preliva u svakodnevicu – polovina ispitanika otvoreno tvrdi da ne vjeruje.
• Duhovna raznolikost: S obzirom na visoku zastupljenost ateista i agnostika, pokazuje se kompleksna slika današnjeg društva – duhovnost ne znači nužno religijsku formalnost.

Trendovi i moguće implikacije

Rastuća sekularnost donosi promjene na području vjerske edukacije, društvenih normi i političkog govora, jer vjerska uvjerenja više ne određuju uvijek javno ili osobno djelovanje. Važno je imati na umu:

• Religijske zajednice trebaju promišljati o svojoj ulozi u sekularnom društvu.
• Obrazovne institucije mogu imati izazov u prilagodbi vjeronauka i toleranciji različitosti.
• Društvena kohezija zahtijeva razumijevanje prema svim uvjerenjima – od religijskih do sekularnih.