Preminuo je jedan od najznačajnijih hrvatskih jazz-glazbenika Matija Dedić

U 53. godini života iznenada je preminuo Matija Dedić, istaknuti hrvatski jazz-pijanist i skladatelj. Vijest o njegovoj smrti potvrdila je diskografska kuća koja je izrazila žaljenje i zamolila za poštovanje privatnosti obitelji u ovom teškom trenutku.

Rani život i obrazovanje

Matija Dedić rođen je 2. ožujka 1973. godine u Zagrebu, u obitelji poznatih glazbenika Arsena Dedića i Gabi Novak. Glazbeno obrazovanje započeo je u ranom djetinjstvu – klavir je svirao već od pete godine.

Nakon završene srednje glazbene škole „Vatroslav Lisinski“, upisao je jazz-odjel Sveučilišta za glazbu i scenske umjetnosti u Grazu, gdje je diplomirao 1997. godine.

Uspon na glazbenoj sceni

Po povratku u Zagreb, vrlo brzo se afirmirao na domaćoj jazz-sceni. Sudjelovao je u raznim projektima, osnivao vlastite sastave i suradnjivao s vrhunskim glazbenicima iz Hrvatske i svijeta.

Posebno se ističu suradnje s umjetnicima kao što su Lenny White, Larry Grenadier, Jeff Ballard, Benny Golson i José Feliciano. Iako je prvenstveno djelovao u jazzu, Dedić je bio prisutan i na pop-sceni, gdje je surađivao s izvođačima poput Olivera Dragojevića, Josipe Lisac, Gibonnija i Zdravka Čolića.

Diskografija i nagrade

Prvi autorski album „Solo Part 1“ objavljen je 2000. godine, a već iduće godine uslijedio je album „Handwriting“, koji je osvojio tri nagrade Porin.

Sljedećih godina objavljivao je zapažene albume: „Tempera“ (obrade Gibonnijevih pjesama), „Drugi pogled“ (posvećen pjesmama Arsena Dedića) te „Visiting Bruxeless“ (2006.) u suradnji s belgijskim i češkim glazbenicima.

Jedan od njegovih najhvaljenijih albuma bio je „Matija svira Arsena“, objavljen 2015. godine. Album je dobio šest nagrada Porin, uključujući Porin za album godine, što je prvi put da je ta nagrada dodijeljena jazz-izvođaču. Tijekom karijere, Dedić je ukupno osvojio više od dvadeset Porina.

Stil i doprinos glazbi

Dedić je osim kao izvođač, djelovao i kao skladatelj glazbe za kazalište i televiziju. Njegov je stil bio prepoznatljiv po spoju klasičnog jazza s elementima suvremenog izraza, a odlikovala ga je tehnička virtuoznost, emotivna dubina i interpretativna sloboda.

U njegovim izvedbama često se osjećala intimna povezanost s glazbom, bilo da je svirao vlastite skladbe, jazz standarde ili reinterpretacije domaćih autora.

Reakcije na odlazak

Nakon objave vijesti o smrti, iz kulturnog i glazbenog miljea stigle su brojne poruke sućuti. Istaknuto je kako je Dedić ostavio dubok trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi te da je njegova osobnost, kreativnost i posvećenost umjetnosti ostavila snažan dojam na sve koji su ga poznavali i surađivali s njim.

Glazbeni kolege opisali su ga kao posebnog umjetnika, skromnog, ali izrazito snažnog izraza, koji je svojom glazbom znao nadahnuti i publiku i glazbenike.

Naslijeđe

Odlazak Matije Dedića predstavlja veliki gubitak za hrvatsku glazbu. Njegov umjetnički opus ostat će trajno zabilježen u suvremenoj hrvatskoj kulturnoj baštini.