Što je bio Dan borca i zašto se obilježavao 4. srpnja?
0:00/128.433751× Dan borca obilježavao se svake godine 4. srpnja i to je bio je to državni praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji koji je imao iznimno važnu simboličku vrijednost, jer je označavao početak organizirane oružane borbe protiv fašizma tijekom Drugog svjetskog rata. Povijesna pozadina 4. srpnja 1941.
Zadnja nadopuna: 04.07.2025
1 min
Sadržaj
Dan borca obilježavao se svake godine 4. srpnja i to je bio je to državni praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji koji je imao iznimno važnu simboličku vrijednost, jer je označavao početak organizirane oružane borbe protiv fašizma tijekom Drugog svjetskog rata.
Povijesna pozadina 4. srpnja 1941. godine
Na taj dan 1941. godine u Beogradu je održan sastanak Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Na tom sastanku donijeta je povijesna odluka o podizanju ustanka protiv okupacijskih sila, što se smatra početkom oružanog otpora u mnogim dijelovima tadašnje Kraljevine Jugoslavije, koja je već bila okupirana od strane nacističke Njemačke i njezinih saveznika.
Ova odluka bila je ključna za razvoj partizanskog pokreta otpora pod vodstvom Josipa Broza Tita, koji je kasnije prerastao u masovni pokret i doveo do oslobođenja zemlje 1945. godine.
Simbol borbe protiv fašizma
Tijekom desetljeća postojanja Jugoslavije, Dan borca bio je jedan od najvažnijih praznika. Obilježavao se svečano u cijeloj zemlji – uz vojne parade, polaganje vijenaca, javne govore, komemoracije i priredbe. Bio je posvećen partizanima i svim borcima koji su sudjelovali u Narodnooslobodilačkoj borbi, a ujedno je služio i kao podsjetnik na zajedničku žrtvu i borbu protiv fašizma.
Praznik je nosio snažnu ideološku poruku i bio važan dio kolektivne memorije, posebice u obrazovanju i odgoju mladih.
Prestajanje obilježavanja nakon raspada Jugoslavije
S raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih i promjenom političkih okolnosti, Dan borca se u većini novonastalih država bivše federacije više ne obilježava službeno. U Hrvatskoj je prestao biti službeni praznik početkom devedesetih godina, kada su ukinuti mnogi praznici povezani s jugoslavenskim komunističkim nasljeđem.