Sve što trebate znati o drugom krugu lokalnih izbora: stiže kraj superizborne godine

U nedjelju više od 2,8 milijuna hrvatskih birača izlazi na birališta kako bi odlučili tko će sljedeće četiri godine voditi njihove gradove i županije. Glasa se u drugom krugu lokalnih izbora, koji označava kraj tzv. "superizborne godine".

Borba za vodeće gradove

U Zagrebu, Splitu i Rijeci aktualni gradonačelnici – Tomislav Tomašević (Možemo/SDP), Ivica Puljak (Centar) i Marko Filipović (nezavisni) – pokušavaju zadržati svoje pozicije. Protukandidati su Marija Selak Raspudić, Tomislav Šuta (HDZ) i Iva Rinčić (AM).

U drugom krugu gradonačelnici se biraju i u gradovima poput Pule, Dubrovnika, Šibenika, Karlovca i Sinja, gdje se također odlučuje između aktualnih čelnika i njihovih izazivača iz SDP-a, HDZ-a, Mosta i Možemo.

Zanimljivo će biti i u Zadru i Vukovaru, gdje su u utrci kandidati HDZ-a, SDP-a, DP-a i Suverenista.

Dvanaest županija u igri: koja stranka je u vodstvu?

U 12 županija vodi se tijesna borba – mnogi kandidati su u prvom krugu bili vrlo blizu pobjede. Među njima su županije Varaždinska, Zagrebačka, Istarska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska, s kandidatima iz HDZ-a, SDP-a, Centra, Mosta, Možemo i drugih lokalnih opcija.

Glasanje i procedure

Birači će na listiću naći samo dvoje kandidata, poredanih prema rezultatu iz prvog kruga. Plavi listići koriste se za župane i gradonačelnika Zagreba, bijeli za gradonačelnike i načelnike.

Glasati se može samo u mjestu prebivališta, a birališta su otvorena od 7 do 19 sati. Ukupno se glasa u 405 gradova i općina na gotovo 5.000 biračkih mjesta, uz nadzor 5.500 promatrača.

O izbornoj šutnji pročitajte više na našem portalu.

Kraj superizborne godine

Ovim izborima završava intenzivna izborna godina u kojoj su građani birali zastupnike u Sabor i Europski parlament, predsjednika Republike i lokalne vlasti. Nakon ovih izbora, nova politička stabilnost očekuje se barem tri godine.