Više od dvije trećine Hrvata vjeruje u Boga, a samo 11 % ide na misu svaki tjedan
0:00/140.3513331× Prema najnovijem istraživanju agencije Promocija Plus za RTL Danas, više od 60 % građana u Hrvatskoj izjavilo je da vjeruje u Boga, iako se taj postotak smanjio u odnosu na prošla razdoblja. Unatoč snažnoj vjerskoj identifikaciji, samo 11 % njih tjedno odlazi na misu, pokazuje studija provedena početkom
Zadnja nadopuna: 03.07.2025
2 minsSadržaj
Prema najnovijem istraživanju agencije Promocija Plus za RTL Danas, više od 60 % građana u Hrvatskoj izjavilo je da vjeruje u Boga, iako se taj postotak smanjio u odnosu na prošla razdoblja. Unatoč snažnoj vjerskoj identifikaciji, samo 11 % njih tjedno odlazi na misu, pokazuje studija provedena početkom lipnja na reprezentativnom uzorku od 1 075 ispitanika.
Profil vjerovanja i religioznosti
Prema rezultatima, oko četvrtine ispitanika sebe smatra uvjerenim vjernicima (14 %), dok se veći broj izjašnjava kao vjernici koji slijede Boga, ali ne i vjerska pravila (oko 30 %). U istraživanju se četvrtina Hrvata opisuje kao religiozna (21 %), a manje od 10 % ispitanika su ateisti, agnostici ili ravnodušni prema vjeri.
Rijetko odlaze u crkvu, ali se često mole
Samo 11 % građana ide na misu jednom tjedno, dok 1,2 % odlazi svaki dan. Na vjerske blagdane mise prati oko 20 % ispitanika. No, čak i oni koji rijetko posjećuju crkvu često prakticiraju molitvu – oko 63 % moli povremeno, pokazuju dodatni podaci iz Jutarnjeg lista.
Društveni i demografski trendovi
Nakon ispitivanja, ispostavilo se sljedeće:
- Žene su nešto vjernije od muškaraca (oko 73 % vs. 65 %).
- Stariji građani i ljudi s nižim nivoom obrazovanja češće se izjašnjavaju religioznima. Najreligiozniji su stanovnici malih naselja, dok je religioznost nešto slabija u velikim gradovima.
- Religioznost varira regionalno – veća je u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, a manja na Jadranu.
Nesklad između vjerovanja i prakse
Iako više od dvije trećine vjeruje u Boga, samo mala manjina redovito odlazi u crkvu. Ovaj trend, poznat kao "vjeruju, ali ne prakticiraju", ukazuje na to da je religija u Hrvatskoj više individualna i privatna nego institucionalna. Mnogi se osjećaju povezani s vjerom, ali ne sudjeluju aktivno u vjerskim obredima.